Foto: Jelena Janković
Foto: Jelena Janković

-  O kakvom ratu je reč i kakve veze Čelsi Mening ima sa njim?

Sve je počelo sa američkim napadima na Irak i Avganistan početkom dvehiljaditih i dolaskom Bredlija Edvarda Meninga na poziciju obaveštajnog analitičara čime je jednom vojniku dozvoljen pristup tajnim bazama podataka.

Zahvaljujući osećanju dužnosti jednog čoveka koji je imao potrebu da svetu pokaže istinu iza propagande ceo svet je imao priliku da sazna detalje o ratnim zločinima koje su američki vojnici izvršili nad ,,neprijateljima“. Pod neprijateljima, ispostavlja se, našao se veliki broj civila i običnih ljudi koji su stradali kao kolateralna šteta jedne stravične ratne igre.

          Video najpoznatiji pod imenom Baghdad airstrike je samo jedan od mnogih koje je Čelsi pustila u eter zahvaljujući sajtu WikiLeaks, gde bilo ko može da postavi dokumenta i informacije od javnog značaja. Iako je ona postavila dokazne materijale na dovitljiv način ipak ju je neko izdao i 2010. godine je uhapšena. Osuđena je na trideset pet godina zatvora za izdaju, ali je posle sedam godina dobila pomilovanje i skraćenje duge kazne.

-  Kakvu ulogu ima rod u priči o otkrivanju državnih tajni?

Kada se malo bolje upoznate sa Čelsi Mening brzo se dolazi do informacije da je ona transrodna osoba koja je u toku odsluženja kazne zatražila promenu pola.

U nekoliko navrata kaže da se borila protiv otuđenosti od sopstvenog tela i da je po dolasku u vojsku brzo shvatila da joj disciplina i autoritet neće pomoći da pobegne od sebe. Zato je izuzetno važno za Čelsi bilo da progovori o ulozi njenog identiteta u čitavoj mreži narativa koja se našla oko nje.

Kako bi isplivala iz mreže napisala je knjigu README.txt relevantnu upravo zbog toga što je glavna tema život pojedinke koji je svima postao dostupan i o kojem su svi govorili osim nje same.

Zato sada Čelsi Mening ima nešto da kaže svima koji žele da saznaju više o njenoj enigmatičnoj ličnosti.

Libertas perfundet omnia luce ili sloboda će sve okupati svetlošću

Svašta je o slobodi rečeno, ali kako opet otvoriti razgovor o njoj kada se istina prećutkuje, kada se od vas kriju informacije koje bi znatno uticale na vašu percepciju sveta, kada vas jednostavno lažu pod izgovorom da vas na taj način čuvaju?

Da li je Čelsi Mening borkinja za istinu koja je želela da svi saznamo za horor scene koje se odigravaju pred našim očima ili je izdajica nacije koja je u opasnost dovela čitavu američku službu otkrivši njihova imena i podatke?

Da li bi nas delimična istina učinila slobodnima u odnosu na vez laži koji se nalazi oko nas? Da li bi nas ona još više okovala?

Život Čelsi Mening upravo i treba da nas natera da postavimo sebi pitanja o slobodi i istini kako u kontekstu sveta oko nas, tako i u nama samima, treba da se prosto zapitamo šta tako velike reči znače i da li imaju bilo kakvu težinu.